Temesvári bárcák a XIX. század második feléből

 Slikovni prikaz literature

U ovoj temi htio bi preporučiti literaturu s naslovne teme svim kolekcionarima koji detaljnije ulaze u istraživanje i proučavanje notafilije.
Literaturu sam dobio na poklon s pisanom posvetom od dragog prijatelja, inače jednog od autora literature.
Riječ je o doktoru znanosti gospodinu Franz Von Klimstein, autoru više znanstvenih radova, projekata, numizmatičkih literatura te jednim od vrsnih Europskih stručnjaka. Naime, Ja i moj prijatelj Franz, zajednički trenutno radimo na novom projektu koji će biti predstavljen između ostalog i na NumismaticaBaco blogu ćim bude završen u nekim od narednih tema.
Od daljnjih autora su također vrsni stručnjaci dobro poznati javnosti kao gospodin Zombori Lajos i Adamovszky Istvan inače jedan od najpoznatijih Mađarskih autora numizmatičkih literatura.
Tema odabranog područja je Temišvar, grad i okolica, literatura obiluje podatcima i načinu života i plačanju u to vrijeme te povijesnim podatcima. Temišvar se naglo počeo razvijati nakon što su Turci protjerani. Tomu se pridodaje jaka međunardona trgovina jer je istaknila važnu ulogu razvoja tog kraja.
Prema samim riječima autora Istvana, Temišvarska populacija je uvijek bila izmiješana u razdoblju njemački, mađarski, hrvatski, slovački, češki, ukrajinski, srpski, bugarski, romske populacije te tako mogu nazvati svojim nasljeđem i novčanice.
Literatura obiluje platnim sredstvima koja su se upotrebljavala u to vrijeme na Temišvarskom području, a nisu dio uobičajenih državnih novčanica, nego su izdanja, različitih uprava ili poduzeća koja su se rabila umjesto novca na tom području.
Literatura se dijeli na nekoliko obrađenih tema: Naplatne postaje i cestarine, Pflastergeld, Tržišne pristojbe, Standgeld i u zadnjem poglavlju moderna izdanja Temišvara, projektu na kojem je radio i dr.Franz.
 Literatura je u boji te svaki objekt je prikazan s objašnjenjem, vrijednosti i povijesnom arhivskom građom.

i na Hrvatskom jeziku 1 kruna iz 2004 godine Temišvar

Pflastergeld - 1872 godina

Potpis s posvetom.

Zasigurno će literatura biti od velike važnosti za daljnji rad i usavršavanje na znanstvenom polju notafilije, a ovim putem još jednom Veliko Hvala prijatelju Franzu..

Danke mein Freund !

ing.Branislav Kujundžić
Slike: Vlastiti izvor

In memoriam

IN memoriam na kolege, prijatelje, kolekcionarske velikaše. Ljude koji su svojim napornim i ustrajnim radom ostavili traga na polju numizmatike, filatelije, arheologije, povijesti, arhivske građe, kartofilije, ali i na nas koji ih nismo zaboravili, a poznavali smo ih, te učili od njih.
Pripovjedač, pjesnik, putopisac, veliki kolekcionar rodom iz Slavonskog Broda Dragutin Horkić, od kojeg sam dobio na poklon odličnu knjigu numizmatičkih listića, s osobnim potpisom pisca, naveliko traženu među kolekcionarima preminuo je 8. kolovoza 2009 godine.

Povjesničar, marljivi kolekcionar i arheolog amater Branko Stapar Agramer, koji je imao u svojoj zbirci raritete kakove nemaju mnoge naše institucije. Osnovao je muzej u Svetom Jurju, bavio se migracijom Hrvata u gornjoj Ugarskoj, sabirao sve značajne podatke. U okolici Požuna našao je 70 sela koja su Hrvati naselili u 16 i 17. stoljeću. U sedamdesetoj godini života je preminuo gosp. Branko.

Baranjski kolekcionar, numizmatike i filatelije preminuo je u siječnju 2011 godine, gosp. Miroslav Trtinić.

jednom je napisano tko sabire stari novac u dobrome je, biranom društvu: Francisco Petrarca, Karlo IV, Cosimo Medici, Marko Marulić, Petar Zrinski, Ljudevit Gaj, August Šenoa.....
Novac / filatelija je vrijeme, tko ga sabire nalazi se u dobrome društvu, u društvu ljudi, koji nam mogu biti uzor, od kojih imamo i možemo što naučiti, te rado ih se sječamo.

Mala priča o jednoj kuni.

Ljetnog dana, prije nekoliko godina, javio mi se kolega znajuči naravno da se bavim numizmatikom, kako ima jednu kunu u svom dučanu jako neobičnu i različitu do sada od svih koju je On vidio. Dakako, obečao sam čim prije mi obveze dopuste doći i pogledati "neobičnu jednu kunu". Kako se to vrijeme približavalo tako je i meni mašta te razne ideje kružile mislima, o čemu bi se tu moglo raditi. Kad sam napokon i stigao u dučan, kolega je otvorio blagajničku kasu i na prvi pogled ništa tu nije bilo neuobičajeno.
U odvojenom dijelu nalazila se upravo kovanica zbog koje sam pozvan. Uistinu je bila vrijedna pozornosti jer jako rijetko se s tim verzijama možemo sresti u prometu ili kolekcionarskoj zbilji. O čemu je riječ? Kovanica prilikom kovanja nije u potpunosti dovoljno otisnita, te je upola tanja po debljini, a prednji dio na dijelu brojke jedan i grba takodjer nije u potpunosti otisnit. Kovanica je naravno po težini puno lakša od originalne kovanice jedne kune, no promjer joj je isti.

slikovni prikaz aversa

zanimljivost je u tome, što je kovanica relativno dugo bila u opticajnom prometu, a zbog svojih specifičnosti se održala bez prevelikih zapažanja.

slikovni prikaz reversa

s lijeve strane je uobičajena kovanica, a s desne je upola tanja kovanica

Na kraju razgledavanja i ugodnog razgovora sam od kolege tu kovanicu dobio na poklon, no nije ona usamljni primjerak greške u kovanju modernih kovanica.

Upornim istraživanjem i proučavanjem, večinom kovanica iz prometa, jedan drugi kolekcionar je otkrio do sada oko 700 komada različitih "grešaka" na kovanicama kuna i lipa svih apoena. No ovako upadljiv i upečatljiv primjerak je rijedak. Dakle vrijedi svako malo pogledati novčiće imaju li što posebno zanimljivo na sebi, a što druge nemaju.

ing.Branislav Kujundžić