naslovi tema su:
Ukratko o jednom od najstarijih hobija na svijetu numizmatika
Skupljanje - najvažnija sporedna stvar na svijetu
Hrvatska kuna
Novac povijest piše
Klasificiranje kovanica i novčanica
Ukratko o jednom od najstarijih hobija na svijetu
numizmatika
Numizmatika je znanost koja se bavi proučavanjem starog i suvremenog novca, koji su sastavni dio povijesnog, kulturnog, umjetničkog i domoljubnog značenja. U tu kategoriju ubrajamo proučavanje odlikovanja i kolajne kao srodnu skupinu.
Numizmatika je jedna od službeno priznatih znanstvenih grana u povijesti koja obrađuje ekonomsku i političku povijest, epigrafsku kronologiju, jezikoslovlje, heraldiku te povijest umjetnosti. To je ujedno i jedan od najstarijih hobija na svijetu. Stari Rimljani su, osim svog skupljali i Grčki novac i novce susjednih naroda.
Talijanski renesansni pjesnik i humanist Francesco Petrarca je prvi numizmatičar kome znamo ime. Nadalje svjetski poznati numizmatičari su bili kralj Alfonso, Cosimo Medici, Enzo Ferrari i drugi.
Naš prvi pravi Hrvatski numizmatičar za kojeg znamo je grof Nikola I i Nikola II Drašković Trakoščanski. Dio zbirke se može pogledati u dvorcu Trakoščan, zatim numizmatičari su bili pjesnik Marko Marulić, hrvatski ban Petar Zrinski, a u novije vrijeme Branko Stapar – Agramer i još mnogi drugi.
Od poznatih Brođana su Julije Hoffmann, Dragutin Horkić, Željko Divnić, Branislav Kujundžić, dobro društvo ljudi i vrijednih numizmatičara, ali i filatelista, od kojih se ima i može naučiti. Iako je numizmatika dosta starija od filatelije, česti je slučaj kako su filatelisti ujedno i numizmatičari, što je jako povezano. Tako i Slavonski Brod ima društvo koje već 90 godina radi i okuplja numizmatičare i filateliste našeg zavičaja te njeguje povijesnu i kulturnu baštinu naše države, grada, te ljubitelja i prijatelja starina. To je Hrvatsko Filatelističko Društvo Slavonski Brod koje se nalazi na adresi Matije Gubca 31 ili na broj telefona 035/402-330
Tako dragi prijatelji ovog plemenitog hobija možete i Vi zainteresirani postati dio dobrog društva skupljača numizmatike i filatelije.
Skupljanje – najvažnija sporedna stvar na svijetu
Netko se pita zašto bi gomilali stare stvari ili skupljali stari novac koji više nije službeno u upotrebi ili markice koje se ne mogu više zalijepiti na pismo ? oni koji se to pitaju sigurno nisu nikad u životu nešto skupljali, dok s druge strane, skupljačima odgovor je sasvim jasan i nepobitan, njihove kolekcije su im najvažnija sporedna stvar na svijetu!
Skupljanje je stvar osobnog izbora pojedinog skupljača i njegovih interesa. Od obične zabave skupljanja raznovrsnih predmeta prvo uglavnom prelazi u naviku, a zatim u strast. Kolekcionari ubrzo shvaćaju vrijednost svog hobija, a kako i ne bi kad su mnogi kolekcionarski predmeti od neprocjenjive vrijednosti, te novac koji je uložen poslije se može višestruko vratiti.
Nabrojati ću pet najčešćih predmeta skupljanja.
1. Numizmatika
Sad već svi znamo što je numizmatika, znači skupljanje kovanog i papirnog novca, te ubrajamo i proučavanje plaketa i kolajni u tu kategoriju.
Numizmatika se može skupljati po državama, državnicima na novcu i njihove obitelji, flori i fauni, greškama u izradi, vrijednosti, domoljubni karakter, određenom vremenskom razdoblju,tipu, i slično, ovisno o određenosti samog skupljača
2. Filatelija
Filatelisti se bave skupljanjem poštanskih maraka i ostalih rodova filatelije poput prigodnim koverti, dopisnica, stara pisma i slično.
Kao i s numizmatikom, može se skupljati po motivima, državama, tipu i drugo, Vjerojatno filatelija zbog širine opusa tema ima više mogućnosti tematskog skupljanja.
3. Stripovi
Skupljanje stripova je novije generacije i nema karakter poput numizmatike ili filatelije. Zbirke datiraju od pedesetih godina 20 stoljeća, one nastaju rijetko no s namjerom i smišljeno. One su odraz afiniteta iz djetinjstva. Najčešće se skupljaju radovi jednog ili više autora, odnosno strip junake, kao Alan Ford, Zagor, Dylan Dog i drugi. Prvi brojevi mogu postići veću cijenu zbog malog broja tiskanja.
4 razglednice ili Kartofilija
To je lijep hobi koji ima također svoju posebnu čar, vrlo često naizgled skrivaju svoju vrijednost. Posebno su interesantne stare razglednice s početka 20 ili 19 stoljeća ispisane starim iznimno lijepim krasopisom na kojoj je netko nekome poželio i napisao nešto lijepo, poslao poljupce ili pozdrave. Čarobno je što svaka od njih krije neku svoju priču starog vremena ili je svjedok vremena na kojem stoje spomenici, zgrade, škole, a danas ih više nema.
5 značke
Nekad je taj hobi bio puno rašireniji, prije je bilo uobičajeno u raznim prigodama ili aktivnostima dobivati značke koje su gotovo sve kulturne, javne, privatne i druge ustanove ih proizvodile te stavljale svoj logo na njih, dok danas rijetko se proizvode nove te skupljanje je otežano. No predani skupljači i danas pronalaze način za popunjavanje svoje kolekcije.
Skupljati može bilo tko i bilo što, ovdje nema lijeka sve je stvar ljubavi prema tome, interesa ili nečeg trećeg. Ipak je to najvažnija sporedna stvar na svijetu.
Hrvatska kuna
Najstarijim hrvatskim novcem smatra se novac Bijelih Hrvata, koji su živjeli na području današnje Češke. Nakon nekoliko raznolikih tipova hrvatskih frizatika pojavljuje se u Hrvatskoj početkom kraljevanja Bele IV (1235-1270) novi tip novca s prikazom kune na aversu. Taj novac će kasnije biti poznatiji i uveden u literaturi pod nazivom slavonski banovac. Slavonski banovac su kovali hercezi i kraljevi. Kovanje banovaca prestaje u drugoj polovici 14. stoljeća. Tijekom razdoblja je iskovano više od 400 vrsta i podvrsta banovaca. Pojava lika kune na Hrvatskom novcu, banovcima veže se uz gospodarsku važnost koju je kuna imala u Hrvatskom kraljevstvu, odnosno uz krzna kuna kao sredstva plaćanja i uz marturinu -Srednjovjekovni porez u Hrvatskoj.
Prikaz Hrvatskog novca s likom kune.
Novac je kovan u kovnicama u Zagrebu i Pakracu.
U kolovozu 1939 godine se ponovnojavlja ideja i potreba o izradi novca koji bi se zvao kuna ili banovac. Iste godine uspostavljena je Banovina Hrvatska a na temelju sporazuma s Narodnom Bankom Kraljevine Jugoslavije dogovoren je i postignut sporazum o izdavanju vlastitog novca. No početak drugog svjetskog rata spriječio je realizaciju izrade i planove. Postoje sačuvani otisci predloška novca.
Godine 1941 do 1945 kuna je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske koja je poslije 23.08.1941 bila jedino i isključivo zakonito sredstvo plačanja, jer se u prvih nekoliko mjeseci koristile Njemačke Reich marke kao zamjena dok se uvede kuna u potpunosti.
Kuna se dijelila na 100 banica, a u apoenima su bile od 50 banica 1,2,10, 20,50,100,500,1000,5000 različitih godina izdavanja, kako je inflacija rasla u muzeju Leipziga poznat je primjerak i od 10 000 kuna novčanica, a u izradi je bila u apoenu od
50 000 kuna no nije nikad izdana.
Prikaz novčanice od 100 kuna 1943 godina.
30 svibnja 1994 godine na Dan Državnosti uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, koja se dijeli na 100 lipa, a zamijenila je prethodni Hrvatski Dinar
Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu nekih novčanica.
Prikaz novčanice od 100 kuna 1993. godina.
A kovanice u apoenima od 1,2,5 i 25 kuna.
Tako je od vremena kad je kunino krzno služilo kao sredstvo plačanja, pa sve do pojave na hrvatskom kovanom novcu zvanim banovci, kao potencijalni novac Banovine Hrvatske, stvarni novac u izdanju Nezavisne Države Hrvatske, kuna i danas platežno sredstvo, preživjela vremenska bespuća, i pripada u hrvatsku kulturnu i nacionalnu baštinu.
Novac povijest piše
Hrvatski ban, grof i barun, kraljev savjetnik i generalmajor Austrije Josip plemeniti Jelačić zasigurno je jedan od najznačajnijih hrvatskih povijesnih ličnosti, a za skupljače jedna od glavnih tema skupljanja i izlaganja na organiziranim izložbama. Ban Jelačić je nazočan na velikom broju kolajni, poštanskim markicama, razglednicama posebno zanimljivim koje su tiskane krajem XIX i početkom XX stoljeća, najčešće su vezane uz Jelačićeve vojne pobjede ili spomenike njemu u čast, umjetničke slike i portreti, odlikovanja, i novcu dakako. Izvornim hrvatskim novcem smatraju se kovanice i novčanice nastale u vrijeme bana. U kovnici Zagreba Bansko vijeće je kovalo bakreni križar i srebreni forint, a gradske opčine, poduzeća i trgovačke kuće izdavali su papirne novčanice s vlastitim jamstvom. U to vrijeme veliki problem je bio u nedostatku sitnog novca za svakodnevna plaćanja.
Tijekom revolucionarne 1848. godine u Hrvatskoj vladaju teške financijske prilike. Na Jelačićev zahtjev za veće potrebe financiranja vojske i vođenja ratnih operacija izdana je papirna asignacija poznatija i pod nazivom asignat bana Jelačića. Izdano je 3000 asignacija no do danas je preživjelo mali broj.
U literaturi se vodi pod redovna Hrvatska državna izdanja novčanica.
Na modernom papirnom novcu lik bana Jelačića se javlja već 21.03.1921 godine na državnoj novčanici Kraljevstva SHS.
Na novčanici iz 1921. godine
U razdoblju osamostaljenja Hrvatske iz sastava SFRJugoslavije došlo je do izrade većeg broja novčanica koje su imale uglavnom promiđbeni karakter i pokazivale su želju da i na taj način doprinesu u borbi za određene ciljeve, a to su uglavnom bili samostalnost države. Takove novčanice nisu bile službene ali danas su dosta rijetke i interesantne pogotovo za skupljače tematskih izdanja. Tako se još jednom i ban Jelačić stavio u službu Hrvatske domovine, čije su se novčanice s ponosom nabavljale.
Ban Jelačić na novčanici 30. svibnja 1990 godine
31.listopada 1993 godine na novčanici Republike Hrvatske od 20 kuna kao glavni motiv je ban Jelačić, i s manjim izmjenama izgleda novčanice iz 07. 0žujka 2001 godine.
Ban Jelačić na novčanici iz 1993 godine
Predanim dugogodišnjim radom iz specifične perspektive jednog numizmatičara može nastati jedinstvena zbirka domoljubnog karaktera i hvale vrijedna tematika.
Klasificiranje kovanica i novčanica
Osoba koja je najviše pridonijela na tome području je Alfred Pick koji je izradio prve kataloge. Zahvaljujući katalozima moguće je indentificirati većinu novčanica jer imaju svoje kataloške brojeve. Pored kataloškog broja vrijednost se mjeri prema očuvanosti novčanice ili kovanice. Albert Pick očuvanost je podijelio u šest stupnjeva, dok postoje još i dodatni koji se mogu razlikovati kod pojedinih država. Uz A.Picka poznati su Kraus izdanja, a od domačih autora Borna Barac.
hrvatski | engleski | francuski | njemački | talijanski |
Proof
(polirana ploča) | PF
(proof) | FB
(flan bruni) | PP
(polierte Plate) | FS
(fondo specchio) |
UNC
(kovnički sjaj) | UNC
(uncirculated) | FDC
(fleur de coin) | Stgl.
(Stampelglanz) | FDC
(fior di conio) |
XF
(ekstra fin) | XF
(extremeley fine) | SUP
(superbe) | Vzgl.
(Vorzüglich) | SPL
(splendido) |
VF
(vrlo fin) | VF
(very fine) | TB
(tres beau) | ss
(sehr schön) | BB
(bellisimo) |
F
(fin) | F
(fine) | B
(beau) | s
(schön) | MB
(molto bello) |
VG
(vrlo dobar) | VG
(very good) | TBC
(tres bien conserve) | sge
(sehr gut erhalten) | B
(bello) |
G
(dobar) | G
(good) | BC
(bien conserve) | ge
(gut erhalten) | M
(mediocre) |
|
|
|
|
|
|
Za prikaz ovog sustava uzeto je u obzir samo one oznake koje se javljaju „normalnom“ upotrebom novčanica. Sve druge oznake koje se javljaju treba posebno navesti ovisno o vrsti oznaka.
Za numizmatičare početnike koji još nemaju kataloge, od velike pomoči može biti stranica http://worldcoingallery.com/ gdje se nalaze slike i vrijednosti za pojedine primjerke. Osim kvalitete, vrijednost pojedinih primjeraka najviše ovisi i o njegovoj rijetkosti. Odnosno mali broj izrade i koliko je ostalo sačuvano primjeraka do danas, tako nije rijedak slučaj da kovanice ili novčanice koje su puno starije budu povoljnije od modernih.
Zatim o takozvanim greškama na novcu, koje su slučajno ili namjerno prilikom izrade učinjene, no često u numizmatičkom svijetu prave poslastice, jer su interesantne, originalne i u jako malom broju postojane i ne može ih imati svaki kolekcionar zbog ograničenog broja ponajviše.
